|
POSLJEDNJI
POZNAVATELJ BOSANČICE
|
ZAVIDOVIĆI
- Matice krštenih i umrlih koje vodi katolička crkva
godinama se ljubomorno čuvaju u crkvama i samostanima
i predstavljaju dragocjenu riznicu podataka o prošlosti
katoličkoga puka u BiH.Primjerice, vođena je precizna
evidencija o raznim bolestima kao što je epidemija
kuge, migracije stanovništva, te o jeziku i raznim
oblicima imena i prezimena. |
|
Osim
suhe statistike o imenima krštenih, vjenčanih i umrlih
u maticama su bilježeni i značajni događaji od općeg
i posebnog značaja. Rijetki su oni koji se bave izučavanjem
matica, a jedan od njih je Jozo Lekić (78) iz Zavidovića,
umirovljeni profesor povijesti.
Jozo je rođen u Varešu, a Vareš spada u rijetke župe
koje imaju sačuvane sve matične knjige od polovice
17. do kraja 18. stoljeća i najstariju maticu iz 1843.godine
kada franjevci počinju voditi ove knjige. Obzirom
da su do pedesetih godina 18.stoljeća knjige pisane
bosančicom, a zatim latinskim pismom, Jozo je bio
primoran naučiti i služiti se ovim jezicima.
"Ljubav prema proučavanju matica pojavila se
u meni davno, kada sam počeo istraživati porijeklo
mog prezimena Lekić za koje sam izradio obiteljsko
stablo. Ni sam ne znam koliko sam puta boravio u Kraljevoj
Sutjesci i Sarajevu, tražeći po spisima ono što me
zanima. Tijekom toga posla morao sam naučiti bosančicu,
ili hrvatsku ćirilicu, kojom je pisan i čuveni Poljički
statut. Nije mi žao truda, jer matice su trajna vrijednost,
a u ratno vrijeme skrivane su na skrovita mjesta i
tako sačuvane", govori nam Jozo.
Na temelju svojih istraživanja Jozo Lekić uradio je
"Pregled obitelji Hrvata katolika župe Vareš
od polovice 17. do kraja 18. stoljeća" i "
Pregled obitelji Hrvata katolika župe Vareš za Pržiće
s okolicom od polovice 17. do polovice 20. stoljeća".
Pržići su Jozino rodno selo.
"Još uvijek za svoje pripremljene radove tražim
izdavača, no teško je to u ova vremena pronaći ljude
koji će pokazati interes za tiskanje knjiga. |
|
Ukoliko
ne uspijem svoj trud ukoričiti u knjigu, ostavit ću
to u zadaću novim generacijama", kaže Jozo. Građu
koju je Jozo prikupio koristilo je Hrvatsko kulturno
društvo "Napredak", a dijelovi ovoga materijala
objavljeni su u knjizi o Župi Jelaške. Nedavno su
Jozu posjetili humanitarni djelatnici iz Njemačke
koji su se raspitivali o mogućnostima tiskanja knjige
na drugim jezicima. Njihov odgovor Jozo još čeka.
(Boško Andrić) |
|
|
Stranicu
dizajnira i uredjuje Mladen
Divković |
Počevši
sa brojem 94, Ivan Lovrić i ekipa u Varešu priređuju list "Bobovac"
za web samostalno. |
Danijel
Munđer brine o e-mail imeniku. |
Kao
i uvijek nad svim ovim bdije i sve koordinira Gordan
Mijatović. |
Mnogo
je onih koji svojim prilozima redovno obogaćuju naše forume.
Ne nabrajamo ih samo iz jednog razloga - da nekoga ne zaboravimo.
|
|
|
|